Bedekovčanska jezera

0

Bedekovčina, Bedekovčina

Najveću ljepotu bedekovčanskog kraja predstavljaju Bedekovčanska jezera bogata raznim vrstama riba. Jezera su nastala u periodu od 1937. do 1950. godine iskopom gline za potrebe ciglarske industrije. Jezera su dubine do 5 metara, a redom su to: Prvo jezero, Drugo jezero, Jezero Granje, jezero kod Ribičke kuće i Plavo jezero, a njima upravlja sportsko ribolovno društvo. Šetnice oko jezera, prekrasna priroda i zelenilo, pjev raznolikih ptica, ribolov, ribička kuća koja nudi okrjepu, samo su dio onog zbog čega se posjetitelji opet vraćaju u Bedekovčinu. Popularni „Bajeri“ omiljeno su kupalište i šetalište, ali i mjesto održavanja brojnih manifestacija poput Sajma i izložbe zagorskih vina, glazbenog festivala “Igrajte nam, mužikaši“ i dramskog festivala „Ljeto na Bajerima“.

Jezero i perivoj dvorca Sv. Križ Začretje

0

Aleja Lavoslava Vukelića 1, Sveti Križ Začretje

Dvorac Sv. Križ Začretje jedinstven je po svom obliku – obliku slova „V“, a njegova tlocrtna organizacija pokazuje prostornu cjelovitost i vješto osmišljenu kompoziciju dvorca i neposrednog okoliša. Do ulaza u dvorac vodila je dvostruka, šezdeset metara duga aleja divljih kestena. Vrijednost i osobitost dvorca jest njegov perivoj, koji je nastao vjerojatno u 18. stoljeću, u vrijeme obitelji Sermage, za koju su karakteristični raskošno oblikovani barokni vrtovi. Atraktivnost perivoju daju vrtne terase ispred polukružne kule i stube koje se padinom brežuljka spuštaju na nižu razinu perivoja. Perivoj je svoj završni oblik doživio za vrijeme Schlippenbacha kada se protezao i ravnicom podno dvorca, a obuhvaćao je i jezero južno od glavnog puta. Jezerom danas upravlja Sportsko ribolovno društvo Krap.

Poučni park Picelj

0

Tisanić Jarek, Zabok

Drveće je oduvijek povezano sa životom čovjeka. Stabla su važan dio prirodnog krajolika zbog proizvodnje kisika i smanjenja količine ugljikovog dioksida u atmosferi. Služi kao izvor hrane, zaštite, rekreacije, sprečavanja erozije i sl. Javlja se u mnogo različitih redova i porodica biljaka. Važnost drveća u životu ljudi spoznali su i članovi Planinarskog društva Zagorske steze iz Zaboka. Oni su 2005. godine kupili i uredili zemljište u okolici Zaboka, izradili idejni projekt Poučnog parka Picelj; kroz projekt su ušli u suradnju s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, Krapinsko-zagorskom županijom, Gradom Zabokom i Gimnazijom A.G. Matoša te započeli plansku sadnju autohtonog zagorskog drveća i grmlja na 60 parcela.

Danas je Poučni park Picelj član Sekcije u kategoriji botanička zbirka Hrvatskog botaničkog društva. U parku se mogu vidjeti javor, tisa, cer, ariš, breza, lipa, glog, kesten, murva, svib, mušmula, grab, hrast i mnogo drugo drveće i grmlje tipično za Zagorje.

Toplički središnji perivoj

0

Krapinske toplice, Krapinske toplice

Graditelj Jakobove, Marijine i Pučke kupelji te „Kurhausa“ (lječilišne zgrade) i restorana Bellevue, poznati trgovac Jakob Badl, davne 1859. godine uz navedene građevine sadi parkove i aleje, a Krapinske Toplice postaju omiljeno mondeno kupalište austrougarske elite. Na zapadnoj padini brda Zašat, iznad Krapinskih Toplica, formirana je perivojna šuma koja se proteže sve do kapele sv. Marije Magdalene. Predstavljala je sastavni dio prostorne kompozicije lječilišta te je bila zasađena stablima hrasta, graba, bagrema i crnogorice.

U Krapinskim Toplicama danas djeluju tri bolnice: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice, Klinika Magdalena te Specijalna bolnica Akromion, a sve se one nalaze u Topličkom središnjem perivoju.

Perivoj je pak omiljeno mjesto okupljanja, kako Topličana, tako i pacijenata i gostiju Toplica. Perivoj je početna točka šetnice Topličkog pješačkog prstena - u njemu jutrom pacijenti odrađuju prve vježbe pod budnim okom fizijatara; u njemu se nalaze dječji park i višenamjensko igralište, a mnoge klupice pozivaju na odmor i uživanje u cvrkutu ptica podno stoljetnih krošnji kestena. Svake godine se u perivoju održava ljetni festival pod zvijezdama „BadlFest“.

Jezero Gorica

0

Gorička ul, Pregrada

U plodnoj Kostelskoj dolini, stari hrvatski plemići Keglevići posjedovali su imanja i dvorce: Bežanec, Dubravu i Goricu, a poviše Pregrade i stari srednjevjekovni Kostelgrad. Dvorac Gorica je kasnorenesansni kaštel izgrađen krajem 16. stoljeća kada se napuštaju neudobni i već stari srednjevjekovni gradovi na vrhovima brežuljaka i grade dvorci u nizinama. Parkovni prostor uz dvorac Goricu sastoji se od pejzažnog perivoja koji je formiran od samonikle šume hrasta kitnjaka i običnog graba, a nastao je tijekom 19. stoljeća. Posebnost perivoja je jezero s otočićem, u gradu znanim kao „Otok ljubavi“. Iako se u dvorac ulazi uz samo jezero i južnim dijelom perivoja, ipak je cijeli perivoj odvojen od dvorca, što predstavlja jedan od rijetkih primjera takve lokacije perivoja. Danas jezerom Gorica upravlja športsko ribolovno društvo Gorica.

Vražja peć

0

Sopot 135, Sopot

U mjestu Sopot potok Sopotnica slapom s visine od dva metra spušta se iz spilje u jezerce i ispod mostića nastavlja mirno teći kao plitki potok koji nikad ne presušuje, dubine koju čovjek može pregaziti. Priča kaže da je nekad tu stolovao vrag, bilo je i coprnica te su se događale različite vradžbine. Ljudi su se bojali ići tim putem pa su sagradili kip sv. Mihovila da ih štiti te kapelu u Sopotu posvetili Svetom Mihovilu, anđelu s najviše moći, koji je bio zaštitnik pećina i jedini u mogućnosti suprotstaviti se vragu. Potokom je, prenose ljudi iz generacije u generaciju, prije 200 godina tekla crvena vatra koja je gorjela, jednom čak dva dana bez prekida. Znanost ipak može sve objasniti pa tako crvena boja potječe od crvenog neba pri zalasku sunca, a huk slapa i stijene takozvano vražje djelovanje. Mjesto je pravi biser prirode, uvijek otvoren svima za druženja.

Drvored krušaka

0

začretje, Sveti Križ Začretje

Jedinstveni drvored krušaka uz cestu u Švaljkovcu spomenik je parkovne arhitekture. Nekada se drvored protezao današnjom državnom cestom D1, no s izgradnjom autoceste danas u njemu možete uživati ako putujete lokalnom cestom iz Krapine prema Začretju. Kruške su nazvane Keiferove ili citronke; naziv citronka dobila je zbog izgleda koji podsjeća na limun. Radi se o ranoj zimskoj sorti kruške koja se održala u uzgoju upravo zbog svog zanimljivog i lijepog izgleda, njezine limun žute boje, te posebnog mirisa i okusa. Zanimljiva je i krošnja stabla ove kruške, koja je uska i duga, naraste u visinu od 10 do 17 metara, pa se često koristi i za drvorede uz ceste i putove. Na sjeveru Hrvatske je zbog toga zovu i cestarica.