Bedekovčanska jezera

0

Bedekovčina, Bedekovčina

Najveću ljepotu bedekovčanskog kraja predstavljaju Bedekovčanska jezera bogata raznim vrstama riba. Jezera su nastala u periodu od 1937. do 1950. godine iskopom gline za potrebe ciglarske industrije. Jezera su dubine do 5 metara, a redom su to: Prvo jezero, Drugo jezero, Jezero Granje, jezero kod Ribičke kuće i Plavo jezero, a njima upravlja sportsko ribolovno društvo. Šetnice oko jezera, prekrasna priroda i zelenilo, pjev raznolikih ptica, ribolov, ribička kuća koja nudi okrjepu, samo su dio onog zbog čega se posjetitelji opet vraćaju u Bedekovčinu. Popularni „Bajeri“ omiljeno su kupalište i šetalište, ali i mjesto održavanja brojnih manifestacija poput Sajma i izložbe zagorskih vina, glazbenog festivala “Igrajte nam, mužikaši“ i dramskog festivala „Ljeto na Bajerima“.

Jezero i perivoj dvorca Sv. Križ Začretje

0

Aleja Lavoslava Vukelića 1, Sveti Križ Začretje

Dvorac Sv. Križ Začretje jedinstven je po svom obliku – obliku slova „V“, a njegova tlocrtna organizacija pokazuje prostornu cjelovitost i vješto osmišljenu kompoziciju dvorca i neposrednog okoliša. Do ulaza u dvorac vodila je dvostruka, šezdeset metara duga aleja divljih kestena. Vrijednost i osobitost dvorca jest njegov perivoj, koji je nastao vjerojatno u 18. stoljeću, u vrijeme obitelji Sermage, za koju su karakteristični raskošno oblikovani barokni vrtovi. Atraktivnost perivoju daju vrtne terase ispred polukružne kule i stube koje se padinom brežuljka spuštaju na nižu razinu perivoja. Perivoj je svoj završni oblik doživio za vrijeme Schlippenbacha kada se protezao i ravnicom podno dvorca, a obuhvaćao je i jezero južno od glavnog puta. Jezerom danas upravlja Sportsko ribolovno društvo Krap.

Poučni park Picelj

0

Tisanić Jarek, Zabok

Drveće je oduvijek povezano sa životom čovjeka. Stabla su važan dio prirodnog krajolika zbog proizvodnje kisika i smanjenja količine ugljikovog dioksida u atmosferi. Služi kao izvor hrane, zaštite, rekreacije, sprečavanja erozije i sl. Javlja se u mnogo različitih redova i porodica biljaka. Važnost drveća u životu ljudi spoznali su i članovi Planinarskog društva Zagorske steze iz Zaboka. Oni su 2005. godine kupili i uredili zemljište u okolici Zaboka, izradili idejni projekt Poučnog parka Picelj; kroz projekt su ušli u suradnju s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, Krapinsko-zagorskom županijom, Gradom Zabokom i Gimnazijom A.G. Matoša te započeli plansku sadnju autohtonog zagorskog drveća i grmlja na 60 parcela.

Danas je Poučni park Picelj član Sekcije u kategoriji botanička zbirka Hrvatskog botaničkog društva. U parku se mogu vidjeti javor, tisa, cer, ariš, breza, lipa, glog, kesten, murva, svib, mušmula, grab, hrast i mnogo drugo drveće i grmlje tipično za Zagorje.

Vinagora

0

Vinagora, Pregrada

„U najzapadnijem dijelu Hrvatskoga zagorja, između Pregrade i Desinića, smjestila se Vinagora. Prekrasna priroda plijeni svojom ljepotom, a pogled koji se pruža s vrha brijega, na kojem stoji dragulj sakralne baštine - župna crkva Marije od Pohoda, očarava i zadivljuje. Prekrasni zagorski bregi se zelene, a šume poput šarenoga saga prekrivaju kraj. Livade su prošarane njivama, voćnjacima i vinogradima obrađivanim vrijednom težačkom rukom vinagorskih seljaka. Cestice povezuju zaseoke u kojima ljudi žive baveći se poljoprivredom. Prošlost Vinagore usko je vezana uz povijest grofova Ratkaya i Velikog Tabora. Sa svojim prirodnim ljepotama i crkvom Majke Božje Vinagorske jedno je od turistički najposjećenijih mjesta ovog kraja.“ – ovako Vinagoru, brijeg na koti 407, opisuju Boris i Gordana Krizmanić u knjizi Vinagora i okolica.

Do mjesta se dolazi asfaltiranom cestom koja vijuga između kuća, vinograda i voćnjaka. S vrha se pruža prekrasan pogled na zagorske brege i doline sve do Strahinjičice, Ivančice, Sljemena, Kunagore, Cesargradske gore te slovenskog gorja u daljini.

Toplički središnji perivoj

0

Krapinske toplice, Krapinske toplice

Graditelj Jakobove, Marijine i Pučke kupelji te „Kurhausa“ (lječilišne zgrade) i restorana Bellevue, poznati trgovac Jakob Badl, davne 1859. godine uz navedene građevine sadi parkove i aleje, a Krapinske Toplice postaju omiljeno mondeno kupalište austrougarske elite. Na zapadnoj padini brda Zašat, iznad Krapinskih Toplica, formirana je perivojna šuma koja se proteže sve do kapele sv. Marije Magdalene. Predstavljala je sastavni dio prostorne kompozicije lječilišta te je bila zasađena stablima hrasta, graba, bagrema i crnogorice.

U Krapinskim Toplicama danas djeluju tri bolnice: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice, Klinika Magdalena te Specijalna bolnica Akromion, a sve se one nalaze u Topličkom središnjem perivoju.

Perivoj je pak omiljeno mjesto okupljanja, kako Topličana, tako i pacijenata i gostiju Toplica. Perivoj je početna točka šetnice Topličkog pješačkog prstena - u njemu jutrom pacijenti odrađuju prve vježbe pod budnim okom fizijatara; u njemu se nalaze dječji park i višenamjensko igralište, a mnoge klupice pozivaju na odmor i uživanje u cvrkutu ptica podno stoljetnih krošnji kestena. Svake godine se u perivoju održava ljetni festival pod zvijezdama „BadlFest“.

Picelj

0

Tisanić Jarek, Zabok

Cijelo zabočko područje nigdje ne premašuje 300 metara nadmorske visine, ali pruža lijepe mogućnosti za planinarenje ili šetnju Ksaverovim stezama, kojima je nekada šetao Ksaver Šandor Gjalski. Planinarska kuća Picelj nalazi se na vrhu vrlo razglednog brijega Piclja u blizini Zaboka, na 212 m.n.v. Pored kuće, na strmini ispod terase, nalazi se Botanička zbirka Poučni park Picelj koji prezentira prirodnu baštinu Hrvatskog zagorja ali utječe i na podizanje svijesti posjetitelja o potrebi zaštite prirode. Od prvih dana gradnje poučnog parka i kuće, članovi Planinarskog društva Zagorske steze znali su da će to biti prekrasno mjesto za odlazak na šetnju, odmor i druženje. Uložili su puno dobrovoljnog rada u realizaciju projekta, a održavanje autohtonog biljnog svijeta doprinosi bogatstvu kraja.

Prilaz započinje u Zaboku, odakle do planinarske kuće vode cestovni putokazi. U Zaboku treba krenuti odvojkom prema Jakuševcu Zabočkom. Nakon 300 m lijevo se odvaja krak ceste prema Jakuševcu i Bregima Zabočkim, a 1 km zatim opet lijevo uska cesta koja nakon daljnjih 1,5 km završava kod same planinarske kuće. Od planinarske kuće na jug pogled puca prema Sljemenu i Samoborskom gorju, na zapad prema Cesargradskoj gori i Kunagori, te prema sjeveru na Strahinjčicu i Ivanščicu.

Jezero Gorica

0

Gorička ul, Pregrada

U plodnoj Kostelskoj dolini, stari hrvatski plemići Keglevići posjedovali su imanja i dvorce: Bežanec, Dubravu i Goricu, a poviše Pregrade i stari srednjevjekovni Kostelgrad. Dvorac Gorica je kasnorenesansni kaštel izgrađen krajem 16. stoljeća kada se napuštaju neudobni i već stari srednjevjekovni gradovi na vrhovima brežuljaka i grade dvorci u nizinama. Parkovni prostor uz dvorac Goricu sastoji se od pejzažnog perivoja koji je formiran od samonikle šume hrasta kitnjaka i običnog graba, a nastao je tijekom 19. stoljeća. Posebnost perivoja je jezero s otočićem, u gradu znanim kao „Otok ljubavi“. Iako se u dvorac ulazi uz samo jezero i južnim dijelom perivoja, ipak je cijeli perivoj odvojen od dvorca, što predstavlja jedan od rijetkih primjera takve lokacije perivoja. Danas jezerom Gorica upravlja športsko ribolovno društvo Gorica.

Vražja peć

0

Sopot 135, Sopot

U mjestu Sopot potok Sopotnica slapom s visine od dva metra spušta se iz spilje u jezerce i ispod mostića nastavlja mirno teći kao plitki potok koji nikad ne presušuje, dubine koju čovjek može pregaziti. Priča kaže da je nekad tu stolovao vrag, bilo je i coprnica te su se događale različite vradžbine. Ljudi su se bojali ići tim putem pa su sagradili kip sv. Mihovila da ih štiti te kapelu u Sopotu posvetili Svetom Mihovilu, anđelu s najviše moći, koji je bio zaštitnik pećina i jedini u mogućnosti suprotstaviti se vragu. Potokom je, prenose ljudi iz generacije u generaciju, prije 200 godina tekla crvena vatra koja je gorjela, jednom čak dva dana bez prekida. Znanost ipak može sve objasniti pa tako crvena boja potječe od crvenog neba pri zalasku sunca, a huk slapa i stijene takozvano vražje djelovanje. Mjesto je pravi biser prirode, uvijek otvoren svima za druženja.

Strugača

0

Orahovica, Bedekovčina

Općina Bedekovčina smještena je uz riječnu dolinu rijeke Krapine te većinski pripada području pobrđa i humlja s većim ravnicama, dolinama i poljima. Na razdjelnici općina Bedekovčina, Mihovljan, Sveti Križ Začretje, Mače i grada Krapine te razdjelnici župa Orehovica, Mihovljan i Sveti Križ Začretje nalazi se Komorska gora, poznata pod nazivom Strugača, 375 m visoka gora u središnjem dijelu Hrvatskog zagorja, koja se od ostalog reljefa ističe po strmim padinama izgrađenim od trijaskih dolomita. Strugača se proteže od Šemničkih do Sutinskih toplica.

Svake godine, oko blagdana sv. Marka, zaštitnika polja i poljodjelaca, a uoči početka proljetnih radova na poljima, održava se susret poljodjelaca i blagoslov polja, traktora i traktorista - Markovo na Strugači. Manifestacija je pokrenuta iz želje da ljudi postanu malo obzirniji prema poslovima obrađivanja zemlje traktorima na zagorskim bregima, a koji vise na sve strane i koji su zbog toga jako opasni. Razlog pokretanja blagoslova bio je i broj stradanja traktorista, a njime se želi upozoriti i na to da bi zemlju trebalo obrađivati, kako ne bi bila zapuštena.

Sveta Marija Magdalena

0

Magdalena, Krapinske Toplice

Na strmom brdu naziva „Magdalena“, koje poput moćnog zaštitnika čuva mjesto, sagrađena je kapela sv. Marije Magdalene, zaštitnice mjesta. Podignuta je uz pomoć ostavštine Gustava i Ivane Ožegović, vlasnika dvorca Klokovec, koji su sahranjeni u dograđenom, lijevom dijelu kapelice. Kapela ima kasnobarokni izgled, a oltar je neogotički sa baroknim kipom sv. Helene.

Kapelica je danas oaza mira i prirodni vidikovac za mnogobrojne posjetitelje mjesta. Na njenu južnu stranu pruža se prekrasan pogled prema dolinama sve do Medvednice, a sa zapadne strane, u neposrednoj blizini kapelice nalazi se Mauzolej Jakoba Badla, odakle se otvara vidik na Krapinske Toplice. Makadamskom cestom u smjeru istoka pružaju se slikoviti vidici kroz vinograde i mnogobrojne zagorske kleti.

Drvored krušaka

0

začretje, Sveti Križ Začretje

Jedinstveni drvored krušaka uz cestu u Švaljkovcu spomenik je parkovne arhitekture. Nekada se drvored protezao današnjom državnom cestom D1, no s izgradnjom autoceste danas u njemu možete uživati ako putujete lokalnom cestom iz Krapine prema Začretju. Kruške su nazvane Keiferove ili citronke; naziv citronka dobila je zbog izgleda koji podsjeća na limun. Radi se o ranoj zimskoj sorti kruške koja se održala u uzgoju upravo zbog svog zanimljivog i lijepog izgleda, njezine limun žute boje, te posebnog mirisa i okusa. Zanimljiva je i krošnja stabla ove kruške, koja je uska i duga, naraste u visinu od 10 do 17 metara, pa se često koristi i za drvorede uz ceste i putove. Na sjeveru Hrvatske je zbog toga zovu i cestarica.